Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina na području Virovitičko-podravske županije ima zaista dugu tradiciju, a najstariji dokazi u prilog tome pronađeni u arheološkom materijalu sa antičkog rimskog nalazišta u selu Orešac pokraj Suhopolja. Nakon izvršene regionalizacije vinogradarsko područje naše županije svrstano je u regiju kontinentalne Hrvatske, podregiju Slavonije, kao Virovitičko (Virovitica, Suhopolje, Pitomača, Špišić Bukovica) i Orahovačko-Slatinsko (Orahovica, Slatina, Čačinci, Mikleuš, Nova Bukovica, Voćin) vinogorje. Nasadi vinove loze prostiru se na obroncima Bilogore, Papuka i Krndije.
U Virovitičko-podravskoj županiji, prepoznatljivoj po poljoprivrednoj proizvodnji, daje se sve veći značaj proizvodnji vina i njegovoj prezentaciji kroz razne manifestacije ("Slavin"- 0rahovica, "Agroexpo"-Virovitica i sl.). Predstavljanje vina kroz gospodarsku i turističku promidžbu ima za cilj unapređenje proizvodnje kvalitetnih vina naših vinogorja. Vinogradarstvo ima poseban značaj zbog povoljnih klimatskih prilika, konfiguracije zemljišta i sastava tla na vinogradarskim položajima. Pribrežje brda predstavlja idealne terene za uzgoj vinove loze raznog sortimenta, te je stoga moguće i znatno proširenje vinogradarskih površina.
U Virovitici je već 1864. godine uspješno organizirana prva značajnija izložba vina, istovremeno kada se održavala i Prva hrvatska izložba vina u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali i vinari našega područja.
U Slatini je 1885. godine osnovana Tvornica šampanjca, za čiju je proizvodnju korišteno grožđe sorte kadarka. Slatinski šampanjac je 1891. godine na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu nagrađen počasnom diplomom i velikom kolajnom za domaći šampanjac i plemenito vino. Veliki napredak ostvarenje i u primjeni zaštitnih preparata za suzbijanje biljnih bolesti (peronospore) na vinovoj lozi. Slatinski vinogradi su 1893. godine posredstvom Kraljevske katastarske oblasti zatražili nabavku šprica za vinograde po opčinama.
Danas su mnogi vinogradari postigli zavidnu razinu u toj grani proizvodnje, koristeći stručna i naučna dostignuća. Značajne površine pod nasadima vinove loze posjeduju zaštitu geografskog porijekla, što ukazuje na izuzetnu kvalitetu sortnih vina. U sortimentu su najzastupljenije sorte graševina, te sivi i bijeli pinot, a na manjim površinama chardonnay, bouvierova ranina, sauvignon, zeleni silvanac, frankovka i čitava paleta stolnih sorata. Ukupne površine pod nasadima vinove loze iznose 1.839 ha, dok ukupna proizvodnja kvalitetnog vina iznosi 85.000 hl.
Vinogradarski predio naše županije, posjeduje, odnosno ima zacrtanu 'vinsku os', koja se proteže u pravcu istok - zapad i paralelna je cestovnom pravcu Podravskoj magistrali. 'Vinska os' zbog toga što bi, barem za sada, termin 'vinska cesta' bio preambiciozan za čitavo područje. 'Vinska os' se proteže prekrasnim krajolicima s brdima sa kojih se pružaju vidici na moderne nasada vinove loze, a u čijim se podnožjima nalaze klijeti i ugostiteljski objekti sa djelomičnom ili cjelovitom turističkom ponudom. |
